Slavëni

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Slavëni
awtor Libor Sztemon
znamjenja a klasifikacija
klasifikacija Indoeuropske rěče
Słowjanske rěče
Konstruowane słowjanske rěče
Slavëni
rěčne kody
ISO 639-2:

sla

Wobdźěłać
p  d  w

Slavëni je konstruowana słowjanska rěč.

Awtor projekta je Libor Sztemon, kotryž tohorunja je lydnevi, mrezisk, seversk a slavisk stworił.

Alfabet[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Aa [a]
Bb [b]
Cc [ts]
Dd [d]
Ee [ɛ]
Ëë [ə]
Ff [f]
Gg [g]
Ğğ [ɪ]
Hh [ɦ]
Ii [i]
Jj [j]
Kk [k]
Ll [l]
Mm [m]
Nn [n]
Oo [ɔ]
Pp [p]
Qq [ɣ]
Rr [r]
Ss [s]
Šš [ʃ]
Tt [t]
Uu [u]
Vv [v]
Ww [β]
Xx [x]
yy [ɯ]
Zz [z]

Gramatika[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Jako bołharšćina a makedonšćina nima slavëni skłonjowanje. Pady so twori z pomocu předłóžkow:

pad předłóžka přikład
nominatiw - dom (dom)
genitiw i i dom (doma)
datiw ë ë dom (domej)
akuzatiw as as dom (tón dom)
wokatiw oğ dom (o domo!)
lokatiw o o dom (domje)
instrumental a a dom (domom)
ablatiw iz iz dom (z doma)

Mnohota so twori tak:

Mnohota we slavëni
Jednota Mnohota Serbsce
dom dome dom
gena genae žona
zamë zame zemja
slovo slovoi słowo

Přidawniki[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Přidawnik
Serbsce Prěni stopjen Druhi stopjen Třeći stopjen
dobry, a, e devryn devrin najdevrin
dobři, e devryny devrine najdevrine
nowy, a, e nevyn nevin najnevin
nowi, e nevyny nevine najnevine

Přidawniki so zwjazuja z wěcownikami z pomocu časćicow i abo ği. Na př. dane ği daštyny (dny dešćowy).

Artikl[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Artikl wobmjezowacy Artikl njewobmjezowacy
-
za hubnik
-
před samozwukom
as
ta
y
yn

Přisłowjesnik[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Přisłowjesnik
Serbsce Předłóžka Prěni stopjen Druhi stopjen Třeći stopjen
derje o devro devreno najdevreno
mjenje o mene meneno najmene *
nowje o nevo neveno najneveno
wyšo o više višeno najviše *

* njeprawidłowne

Skłonjowanje wosobowych naměstnikow[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Skłonjowanje wosobowych naměstnikow
pad 1. wosoba jedn. 2. wosoba jedn. 3. wosoba jedn. 1. wosoba mn. 2. wosoba jedn. 3. wosoba jedn.
nominatiw je te ho me ve he
genitiw mene teje hoje meje veje heje
datiw ë je, jeğ ë te, teğ ë ho, hoğ ë me, meğ ë ve, veğ ë he, heğ
akuzatiw jem tem hom mem vem hem
lokatiw onaje onate onahe oname onave onade
instrumental ašaje ašate ašaho ašame ašave ašahe
ablatiw izdaje izdate izdaho izdame izdave izdahe

Posesiwne a refleksiwne naměstniki[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Posesiwne a refleksiwne naměstniki
Družina 1. wosoba jedn. 2. wosoba jedn. 3. wosoba jedn. 1. wosoba mn. 2. wosoba jedn. 3. wosoba jedn.
nominatiw jyn tyn hyn myn vyn hun
zestajene i je i te i ho i me i ve i he
refleksiwne jesam tesam hosam mesam vesam hesam

Ličbniki[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Ličbniki
Ličbnik zakładny rjadowy družinowy wjelekróćny
0 ništo ništyn ništëre ništykorte
1 ğedan ğedanyn ğedanëre ğedankorte
2 deva devanyn devëre devakorte
3 tera teranyn tanëre terakorte
4 štara štaranyn štanëre štarakorte
5 pinta pintanyn pintëre pintakorte
6 šasta šastanyn šastëre šastakorte
7 sedam sedamyn sadmëre sadamkorte
8 osam osamyn osmëre osmakorte
9 devet devetyn devtëre devtakorte
10 desat desatyn destëre destakorte
11 ğedanasta ğedanastyn ğedanaste ğedakorte
12 devanasta devanastyn devanaste devakorte
13 teranasta teranastyn teranaste terakorte*
14 štaranasta štaranastyn štaranaste štarakorte*
15 pintanasta pintanastyn pintanaste pintakorte*
16 šastanasta šastanastyn šastanaste šastakorte*
17 sedamnasta sedamnastyn sedamnaste sedamkorte
18 osamnasta osamnastyn osamnaste osamkorte
19 devetnasta devetnastyn devetnaste devetkorte
20 devadesta devadestyn devadeste devadestykorte
30 teradesta teradestyn teradeste teradestykorte
40 štaradesta štaradestyn štaradeste štaradestykorte
50 pintadesta pintadestyn pintadeste pintadestykorte
60 šastadesta šastadestyn šastadeste šastadestykorte
70 sedamdesta sedamdestyn sedamdeste sedamdestykorte
80 osamdesta osamdestyn osamdeste osamdestykorte
90 dovedesta dovedestyn dovedeste dovedestykorte
90 dovedesta-sedam dovedesta-sedamyn dovedesta-sadmëre dovedesta-sadmakorte
100 (ğedan)seta (ğedan)setyn (ğedana)stëre (ğedane)štekorte
200 devaseta devasetyn devastëre deveštekorte
300 teraseta terasetyn terastëre tereštekorte
400 štaraseta štarasetyn štarastëre štareštekorte
500 pintaseta pintasetyn pintastëre pinteštekorte
600 šastaseta šastasetyn šastastëre šasteštekorte
700 sedamseta sedamsetyn sadmastëre sadmeštekorte
800 osamseta osamsetyn osmastëre osmeštekorte
900 doveseta dovesetyn dovestëre doveštekorte
1 000 (ğedan) tesac (ğedan) tesacyn (ğedan) tesacëre (ğedane) tesackorte
2 000 deva tesac deva tesacyn deva tesacëre deva tesackorte
1 000 000 melğan melğanyn melğanëre melğanykorte
1 000 000 000 melğord melğordyn melğordëre melğordykorte
1 000 000 000 000 belğan belğanyn belğanëre belğanykorte

* to su prawdźepodobnje zmylki, dokelž 3x njezměje so runać 13x

Časowanje[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Słowjesa w Sloveni wuprajeja 3 absolutne časy – zańdźeny, přitomny a přichodny (wobkrućace wašnje). Kondicional so twori z pomocu prefiksa bi- a zańdźeneho času. Subjunktiw, abo konjunktiw wašnje so twori z pomocu -i-. Zaprěće so twori z pomocu prefiksa nje-.

beti, być
wosoba zańdźeny čas wob. waš. přítomny čas wob. waš. přichodny čas wob. waš. rozkazowace wašnje konjunktiw kondicional
1. jed. belem jem / em budem - jim / im bi-belem
2. jed. beles tes / es budes budës tis /is bi-beles
3. jed. belest hest / est budest - hist / ist bi-belest
1. mn. belesom mesom / esom budesom budësmo misom / isom bi-belesom
2. mn. beleste veste / este budeste budësto viste / iste bi-beleste
3. mn. č. belent hent / ent budent - hint / int bi-belent
dalše časy
infinitiw słowjesny substantiw přechodnik přitomny přechodnik přichodny
beti betije * jesa beliv

*L. Sztemon pisa betiye. To je prawdźepodobnje zmylk, dokelž wostatny modele maja kóncowku -ije.

nebeti, nebýt
osoba zańdźeny čas wob. waš. přítomny čas wob. waš. přichodny čas wob. waš. rozkazowace wašnje konjunktiv kondicional
1. jed. nebelem nejem / nem nebudem - nejim / nim bi-nebelem
2. jed. nebeles netes / nes nebudes nebudës netis / nis bi-nebeles
3. jed. nebelest nehest / nest nebudest - nehist / nist bi-nebelest
1. mn. nebelesom nemesom / nesom nebudesom nebudësmo nemisom / nisom bi-nebelesom
2. mn. nebeleste neveste / neste nebudeste nebudësto neviste / niste bi-nebeleste
3. mn. č. nebelent nehent / nent nebudent - nehint / nint bi-nebelent
dalše časy
infinitiw słowjesny substantiw přechodnik přitomny přechodnik přichodny
nebeti nebetije nejesa nebeliv
imeti, mít
wosoba zańdźeny čas wob. waš. přítomny čas wob. waš. přichodny čas wob. waš. rozkazowace wašnje konjunktiv kondicional
1. jed. imalem imem budem imet - imejim bi-imalem
2. jed. imales imes budes imet imelës imetis bi-imales
3. jed. imalest imest budest imet - imehist bi-imalest
1. mn. imalesom imesom budesom imet imelësmo imenisom bi-imalesom
2. mn. imaleste imeste budeste imet imelësto imetiste bi-imaleste
3. mn. č. imalent iment budent imet - imehint bi-imalent
dalše časy
infinitiw słowjesny substantiw přechodnik přitomny přechodnik přichodny
imeti imetije imaja imaliv

nemeti, njeměć, so tak časuje: nemalem, nemales... nemem, nemes... budem nemeti... nemelës... nemejim, nemetis... bi-nemalem... nemeti, nemetije, nemaja, nemaliv.

dalati, dělat
osoba zańdźeny čas wob. waš. přítomny čas wob. waš. přichodny čas wob. waš. rozkazowace wašnje konjunktiv kondicional
1. jed. dalalem dalem budem dalati - dalim bi-dalatem
2. jed. dalales dales budes dalat dalat dalis bi-dalates
3. jed. dalal dalest budest dalat - dalist bi-dalatest
1. mn. dalalesom dalesom budesom dalat dalatmo dalisom bi-dalatesom
2. mn. dalaleste daleste budeste dalat dalatto daliste bi-dalateste
3. mn. č. dalalent dalent budent dalat - dalint bi-dalatent
participy
zańdźene pasiwne přítomne pasiwne zańdźene aktiwne přítomne aktiwne
dalatyn dalavyn dalalsyn midalyn
dalše časy
infinitiw słowjesny substantiw přechodnik přitomny přechodnik přichodny
dalati dalatije dalaja dalaliv

Słowoskład[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Slavenski słowoskład je słowjenski. Deleka je kratka lisćina:

slavëni serbsce
Boh Bóh
pravda prawda
svetlan póndźela
klenjan wutora
rastilan srjeda
soncan štwórtk
gversan pjatk
šabatan sobota
kristan njedźela
sedmica tydźen
dan dźeń
ladavec januar
belavec februar
vesnec měrc
kvetec apryl
majec meja
cerkvec junij
štarvec julij
parnec awgust
daštec september
rezijec oktober
snegec nowember
prihedec december
vrema čas
mesec měsac
hod lěto
zeveta žiwjenje
samarta smjerć
laska lubosć
stëhoda lětstotk


Noty[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]


Eksterne wotkazy[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]


Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije