Bónjecy: Rozdźěl mjez wersijomaj
S Kategorija:Rozpušćenje gmejny 1936 bu přidata z HotCat |
dodawk |
||
Rjadka 17: | Rjadka 17: | ||
}} |
}} |
||
'''Bónjecy''' (prjedy tež ''Bynjecy'',<ref>{{Pful|39}}</ref> {{wrěči|de|''Binnewitz''}}) su wjeska w [[Hornja Łužica|Hornjej Łužicy]] a gmejnski dźěl [[Budestecy|Budestec]] we wokrjesu [[wokrjes Budyšin|Budyšin]] w [[Sakska|Sakskej]] |
'''Bónjecy''' (prjedy tež ''Bynjecy'',<ref>{{Pful|39}}</ref> {{wrěči|de|''Binnewitz''}}) su wjeska w [[Hornja Łužica|Hornjej Łužicy]] a gmejnski dźěl [[Budestecy|Budestec]] we wokrjesu [[wokrjes Budyšin|Budyšin]] w [[Sakska|Sakskej]]. |
||
== Geografija == |
|||
Wjeska leži sewjernje horow [[Lubin (hora)|Lubin]] a [[Žmórc]], zapadnje [[Lubjenc]]a a južnje [[Hruboćicy|Hruboćic]] (gmejna [[Kubšicy]]). Susodna wjes na zapadźe su [[Bělšecy]]. Na skłoninje Lubina wyše Bónjec wužórli so Bónječanska woda, kotraž ćeče najprjedy přez Bónjecy same a potom dale do sewjerneho směra nimo [[Jaseńca (Kubšicy)|Jaseńcy]], přez [[Sokolca|Sokolcu]] a Budyski "Park přirody", prjedy hač so blisko stareje [[Třělany|Třělanskeje]] wodarnje při Čornobóskej droze do [[Albrechtowka|Albrechtowki]] wuliwa. |
|||
=== Ležownostne mjena === |
|||
[[Michał Rostok]] naliči 1887 slědowace serbske ležownostne mjena: Bódła, Kopany, Kałojca, Ćelaca zahrodka, Srěnje hona, Truhi, Na dołhim, Na prěčnym, Hajki, Poslědki, Bahno, Haty, Wopuš, Wumjeńska łuka, Tři rjady, Wólšina, [[Žmórc]], Rubježna pinca, Sucha łuka, Wulka łuka, Pola złeje studnički, Mała łuka, Srěnja łuka, W Murjowanej.<ref>Michał Rostok: ''Ležownostne mjena.'' W: [[Časopis Maćicy Serbskeje|ČMS]] 40 (1887), str. 3–50, tu str. 5 ([https://digital.slub-dresden.de/werkansicht/dlf/88289/7/ digitalizat]).</ref> |
|||
== Stawizny == |
== Stawizny == |
Aktualna wersija wot 28. februara 2021, 14:49
| |||||
gmejna: | Budestecy | ||||
zagmejnowanje: | 1936 (do Hruboćic) | ||||
wobydlerstwo: | 51 (31. decembra 2022)[1] | ||||
wysokosć: | 253 metrow n.m.hł. | ||||
51.14361111111114.460277777778253
| |||||
póstowe čisło: | 02692 | ||||
předwólba: | 035938 | ||||
wotwodźene słowa: |
| ||||
wikidata: Bónjecy (Q863982)
|
Bónjecy (prjedy tež Bynjecy,[2] němsce Binnewitz) su wjeska w Hornjej Łužicy a gmejnski dźěl Budestec we wokrjesu Budyšin w Sakskej.
Geografija[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]
Wjeska leži sewjernje horow Lubin a Žmórc, zapadnje Lubjenca a južnje Hruboćic (gmejna Kubšicy). Susodna wjes na zapadźe su Bělšecy. Na skłoninje Lubina wyše Bónjec wužórli so Bónječanska woda, kotraž ćeče najprjedy přez Bónjecy same a potom dale do sewjerneho směra nimo Jaseńcy, přez Sokolcu a Budyski "Park přirody", prjedy hač so blisko stareje Třělanskeje wodarnje při Čornobóskej droze do Albrechtowki wuliwa.
Ležownostne mjena[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]
Michał Rostok naliči 1887 slědowace serbske ležownostne mjena: Bódła, Kopany, Kałojca, Ćelaca zahrodka, Srěnje hona, Truhi, Na dołhim, Na prěčnym, Hajki, Poslědki, Bahno, Haty, Wopuš, Wumjeńska łuka, Tři rjady, Wólšina, Žmórc, Rubježna pinca, Sucha łuka, Wulka łuka, Pola złeje studnički, Mała łuka, Srěnja łuka, W Murjowanej.[3]
Stawizny[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]
Prěnje historiske naspomnjenje jako Bunowicz pochadźa z lěta 1242. Ležownostne knjejstwo wukonješe w lěće 1777 Budyska rada.[4] W lěće 1884 měješe wjes po Mukowej statistice 116 wobydlerjow, mjez nimi 113 Serbow (97 %).[5] Ewangelscy Bónječenjo přisłušeja Budestečanskej wosadźe.
Žórła[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]
- ↑ staw: 31. decembra 2022; Podaća gmejnskeho zarjadnistwa Budestecy
- ↑ Křesćan Bohuwěr Pful: Łužiski serbski słownik. Maćica Serbska, Budyšin 1866, str. 39 (online).
- ↑ Michał Rostok: Ležownostne mjena. W: ČMS 40 (1887), str. 3–50, tu str. 5 (digitalizat).
- ↑ Bónjecy w Digitalnym stawizniskim zapisu městnow Sakskeje (němsce)
- ↑ Ernst Tschernik: Die Entwicklung der sorbischen Bevölkerung. Akademie-Verlag, Berlin 1954, str. 50. → wšě wjeski