Sezamowe rostliny

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Sezamowe rostliny
Indiski sezam (Sesamum indicum)
systematika
Domena Eukaryoty
Swět Rostlinstwo
  Eudikotyledony
Jadrowe eudikotyledony
  Asteridy
Euasteridy I
rjad: (Lamiales)
swójba: Sezamowe rostliny
wědomostne mjeno
Pedaliaceae
R.Br.
Wobdźěłać
p  d  w

Sezamowe rostliny (Pedaliaceae) su swójba symjencowych rostlinow (Spermatophytina). K swójbje słuša wažna wužitna rostlina indiski sezam (Sesamum indicum).

Wopis[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Družiny su jednolětne abo wjacelětne zela, rědko kerki. Cyłokromne hač našćěpane łopjena su přećiwostejne, ale na hornim dźělu rostliny měnjate.

Kćenja[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Kćenja su pjećličbne a dwubóčnje-symetriske. Płódniki su z dweju płodoweju łopješkow zestajene a wobsahuja 2-4 fachi. Z tych so kapsla abo twjerde zawěrace płody wuwiwaja, kotrež často njesu kałače, kwački abo podobne.

Systematika[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Swójba Pedaliaceae bu w lěće 1810 wot Robert Brown w Prodromus Florae Novae Hollandiae, 519 nastajeny [1]. Typusowy ród je Pedalium D.Royen ex L.. Synonymy za Pedaliaceae R.Br. su: Sesamaceae Horan., Trapellaceae Honda & Sakis. [2]

W swójbje sezamowych rostlinow (Pedaliaceae) je něhdźe 14 rodow [2] z něhdźe 62 hač 85 družinami:

  • Ceratotheca Endl. (inkluziwnje Sporledera Bernh.): Z něhdźe pjeć družinami w tropiskej a južnej Africe.
  • Dicerocaryum Bojer (inkluziwnje Pretrea J.Gay): Z něhdźe tři družinami w južnej tropiskej Africe.
  • Harpagophytum DC. ex Meisn. (inkluziwnje Uncaria Burch.): Z něhdźe dwěmaj družinomaj w južnej Africe a Madagaskarje:
  • Holubia Oliv.: Z jeničkej družinu:
  • Josephinia Vent. (inklusiwnje Pretreothamnus Engl.): Z něhdźe Arten Australien (tři družiny), Malesien a sewjerowuchodnej Africe.
  • Linariopsis Welw.: Z jednej hač třomi družinami w tropiskej Africe. Jeli je jenož jedna družina, potom je Linariopsis prostrata Welw., kotrež jenož w Angoli wustupuje.
  • Pedaliodiscus Ihlenf.: Z jeničkej družinu:
  • Pedalium D.Royen ex L.: Z jeničkej družinu:
  • Pterodiscus Hook. (inkluziwnje Pedaliophyton Engl.): Z něhdźe dwanaće družinami.
  • Rogeria J.Gay ex Delile: Z něhdźe třomi družinami w tropiskej a južnej Africe.
  • Sesamothamnus Welw. (inkluziwnje Sigmatosiphon Engl.)
  • Sezam (Sesamum) L.: Z něhdźe 21 družinami, předewšěm w Africe a na Indiskim subkontinenće, na př.:
  • Trapella Oliv.: Z jednej abo dwěmaj družinomaj. To stej wódne rostliny z Azije. Jeli je jenož jedna družina, potom je Trapella sinensis Oliv. w Chinskej, Japanskej, Korejskej a Dalokim wuchodźe Ruskeje.
  • Uncarina, ród wobsahuje něhdźe 14 družinow, kotrež wšě endemisce na Madagaskarje wustupuja. [3], [4] [5]:
    • Uncarina abbreviata (Baill.) Ihlenf. & Straka
    • Uncarina ankaranensis Ihlenf.
    • Uncarina decaryi Humbert ex Ihlenf.
    • Uncarina dimidiata (Baill.) Ihlenf. & Straka
    • Uncarina grandidieri (Baill.) Stapf
    • Uncarina leandrii Humbert
    • Uncarina leptocarpa (Decne.) Ihlenf. & Straka
    • Uncarina peltata (Baker) Stapf
    • Uncarina perrieri Humbert
    • Uncarina platycarpa Lavranos
    • Uncarina roeoesliana Rauh
    • Uncarina sakalava Humbert
    • Uncarina stellulifera Humbert
    • Uncarina turicana Lavranos

Prjedy do tutoho zarjadowane rody Craniolaria L., Holoregmia Nees, Ibicella Van Eselt., Martynia L. a Proboscidea Schmidel słušeja dźensa k swójbje Martyniaceae.

Nóžki[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

  1. prěnjotne wozjewjenje skenowany při biodiversitylibrary.org.
  2. 2,0 2,1 Zapisk při GRIN.
  3. Werner Rauh: Uncarina, die Hakenstachlige: Eine nur auf Madagaskar vorkommende Gattung der Pedaliaceen, W: Kakteen und andere Sukkulenten, 49, 9, 1998, S. 205-209. + Blütenfarbe von Rosa bis Gelb: Zweiter Teil des Artikels über die Gattung Uncarina aus Madagaskar, W: Kakteen und andere Sukkulenten, 49, 10, 1998, S. 229-233.
  4. Zapisk w Madagascar Catalogue.
  5. J. J. Midgley & N. Illing: Were Malagasy Uncarina fruits dispersed by the extinct elephant bird?, W: South African Journal of Science, Volume 105, Issue 11-12, Pretoria 2009. Fulltext-Online.

Žórła[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]



Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije