Kornišćina
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
| kraje | Wulka Britaniska | |
| region | Korniska | |
| rěčnicy | 3500 | |
| klasifikacija | indoeuropske rěče
|
|
| družina pisma | łaćonski alfabet | |
| rěčne kody | ||
| ISO 639-1: |
kw |
|
| ISO 639-2: |
cor |
|
| ISO 639-3 (SIL): |
CRN |
|
Klasiska kornišćina je hač do 18. lětstotka eksistowała. Słuša do swójby keltiskich rěčow a wužiwaše so w Korniskej w juhozapadnej Jendźelskej. Najebać najskerje falowaceje maćernorěčneje tradicije najskerje wot 18-eho lětstotka ženje njebě dozabyta, a wot 20. lětstotka zesylnja so prócowanja wo zasowožiwjenje, najbóle na bazy srjedźneje kornišćiny. Wokoło 3.500 ludźi kornisce rěči.[1] [2]
[wobdźěłać] Žórła
| kupske keltiske rěče | goidelske (gelske) rěče | iršćina - skotska gelšćina - manšćina† |
| britanske rěče | kumbrišćina† - piktišćina† - walizišćina - britišćina† - bretonšćina - kornišćina† | |
| twjerdźowe keltiske rěče | gallišćina† - lepontšćina† - galatšćina† - keltiberišćina† | |
| † mortwe |