Nahuatl (rěč)

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Nahuatl
kraje Mexiko, El Salvador
region (Mexico State, Distrito Federal, Puebla, Veracruz, Hidalgo, Guerrero, Morelos, Oaxaca, Michoacán a Durango)
rěčnicy 1,5 milionow
znamjenja a klasifikacija
klasifikacija uto-actekiske rěče
družina pisma łaćonski alfabet
oficielny status
hamtska rěč Mexiko[1]
regulowaca institucija Instituto Nacional de Lenguas Indígenas [1]
rěčne kody
ISO 639-2:

nah

karta
wikipedija
Wobdźěłać
p  d  w

Nahuatl [ˈnaː.wat͡ɬ] je indianska rěč z uto-actekiskeje rěčneje swójby.

Nahuatl rěči někak 1,5 milionow ludźi w srjedźnej Americe, předewšěm w mexiskich zwjazkowych statach Puebla, Veracruz, Hidalgo a Guerrero. Zwjetša su dwurěčnje ze španišćinu a Nahuatl wotrostli. Dźensniši Nahuatl ma wjele narěčow.

Fonologija[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Nahuatl ma 15 konsonantiskich ale tež kóždy króć pjeć krótkich a dołhich wokaliskich fonemow.

Typisce za Nahuatl su substantiwy, kotrež so na „-tl“ wukónča, kaž na př. Popocatepetl, Axolotl abo Metl (agawa), při čimž so su „-tl“ we wjele dźensnišich dialektach k „l“ abo „t“ wuwili.

Konsonanty[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

  Labial Alweolar Palatal Welar Glotal
Plosiwy p t   k /  ʔ
Frikatiwy   s ʃ    
Afrikaty     / ts    
Aproksimanty w l j    
Nazale m n      

Wokale[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

  prědni jazyk srjedźny jazyk zadni jazyk
  dołhi krótki dołhi krótki dołhi krótki
wysoki i
srjedźny e o
niski a

Přizwukowanje[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Kóžde Nahuatl-owe słowo so na předposlednjej złóžku přizwukuje. Jeničke wuwzaće je wokatiw, kotryž so na poslednjej złóžku přizwukuje.

Přikład k wurjekowanju:

Colhua Mēxihcah – [ˈkolwa meːˈʃiʔkaʔ]

Gramatika, syntaksa[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Nahuatl je aglutinowaca, polysyntetiska rěč z wariabelnym słowoslědom, kotryž da so jako PSO, POS a SPO zrealizować.

Słowo znutřka sady je zwjetša zestajene z jednoho abo wjacorych prefiksow, často rozšěrjeneho słowneho zdónka a jednoho abo wjacorych sufiksow. Konjugacija so njezrjaduje jenož po subjekće, ale tež – podobnje kaž na přikład w madźaršćinje abo w kečua – po objekće.
Přikład: Nimitzittaz. – „Budu će widźeć.“ Tuta sada wobsteji w Nahuatl z jeničkeho słowa, zestajene ze słowneho zdónka itta („widźeć“), prefiksa resp. prefiksoweho subjekta ni – („ja“), prefiksoweho objekta 2. wosoby mitz („će“) a sufiksa z (futur), tuž „Ja budu će widźeć.“

Přez hromadźe sadźenje wjacorych słownych zdónkow a afiksow so móžeja jara dołhe słowa tworić, kotrež w europskich rěčach přez dołhe sady z wjele słowami wupraja. Tak rěka na př. nehualmoyecastemojmolunijtzinutinemisquiöni (Tetelcingo-Nahuatl): "Wy česće hódni ludźo byšće přińć a wam waše nosy storkali móhli, tak zo krawja, ale woprawdźe wy njejsće to činili [2]. Dla tutych dołhich słowow ale tež někotrych za Europjanow njezwučeny zwukowych kombinacijow (wosebje jara časte tl) bu a je rěč často jako pječa „njewurjekujomna“ woznamjenjena. To so pak hodźi na njewědu wo hinašim, nic europskim rěčnym koncepcé naspjet wjesć.

Wažny charakteristikum rěče Nahuatl je rozeznawanje mjez „pohibliwymi“ a „njepohibliwymi“ substantiwami. „Pohibliwe“ substantiwy woznamjenja ludźi, zwěrjata a někotre druhe zapřijeća. Wšě druhe substantiwy su „njepohibliwe“ a nimaja žadyn gramatiski plural. Mnohota so móže tu jenož přez doprědka sadźenje wot ličbnikow resp. słowa huel („wjele“) wupraji, na př. huel mitl („kłoki, šipy“ ab po słowje „wjele kłok“).

Pluralowe kóncowki móža jara rozdźělne być, při čimž eksistuje 8 rozdźělnych kóncowkow.[3]

Singular Plural Přikład Woznam
-tli, -li, -in -tin macehualli - macehualtin Ratar - ratarjo
-tl -meh tlacatl - tlacameh Čłowjek - ludźo
-e -equeh
-hua -huaqueh
-tzintli -tzintzintin
-tzin -tzintzin
-tontli -totontin
-ton -toton

Někotre słowa zhibuja při tworjenju plurala drje singularowu kóncowku, podwojuja pak potom prěnju złóžku, kaž na př. ticitl („lěkar, hojer“), titici („lěkarjo“). Při někotrych słowach so kóncowka z podwojenju kombinuje, kaž na př. citlalin („hwězda“), cicitlaltin („hwězdy“). Při wjele słowach na -tl, kotrež ludźi woznamjenja, so město toho kóncowka -h wužiwa, kaž na př. Mexicatl („Mexičan“), Mexicah.[3]

W narěčach móža wotchilne formy wustupować. Na př. potom so jewi město regularneho plurala wot calli („dom“): caltin („domy“) warianta calmeh.[3]

Na městnje pomocnych werbow a modalnych werbow so w Nahuatl substantiwy a adjektiwy kaž werby konjuguja. W třećej wosobje (singular tež plural) wostanje substantiw njezměnjeny. Přikład:
pilli (princ, zemjan)
nipilli – Sym princ (po słowje „ja princ“)
tipilli – Sy princ („ty princ“)
pilli – Wón je Princ („wón princ“)
tipipiltin – Smy princy („smy princy“)
anpipiltin – Sće princy („wy princy“)
pipiltin – Woni su princy („woni princy“)

Wjele městnostne mjena w Mexiko kónča na -co, -pan abo -tlan. Při tym dźe wo městno pokazace kóncowki (lokatiwne sufiksy) Nahuatl. Kóncowka -tzinco, w městnostnych mjenach dźensa zwjetša -cingo pisana, je z Nahuatl-afiskow -tzin (respektowa forma) a -co zestajena. Kóncowka -tenanco (tež -tenango) wobsteji ze substantiwa tenāmitl, měšćanska murja, a lokatiwneho sufiks -co, so poćahuje tuž na skrućowane městno. Tworjenje z afiksow resp. zdónkow te- (pokazuje wobsydstwo), nantli (mać) a -co (lokatiw) njeje dla nuzneje pozicije posesiwneho pronomena na spočatku słowa móžne. Interpretacija, zo tute městnostne mjena na stare bohowki abo Knježnu Mariju wotkazuja, tohodla njeje zdźeržujomna.

Prěnjotne ličbniki Nahuatl bazuja kaž najprjedy při wšěch rěčach Srjedźneje Ameriki konsekwentnje na systemje na bazy dwacetki. Dźensniši dźeń so zwjetša ličbniki wot 21 abo tež hižo wot štyrjoch abo pjećoch zapominachu, tak zo sam jednorěčne najbóle na Španišćinje liča.

Noty[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

  1. http://www.diputados.gob.mx/LeyesBiblio/pdf/257.pdf (špan.)
  2. SIL: A Long Word in Mösiehuali (Tetelcingo Nahuatl), http://www.sil.org/mexico/nahuatl/tetelcingo/14i-LongWord-nhg.htm
  3. 3,0 3,1 3,2 Kauderwelsch Band 179, Aztekisch (Nahuatl) Wort für Wort, 1. Auflage 2004, ISBN 3-89416-355-0, strony 24-25


Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije