K wobsahej skočić

Vogelberg

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Vogelberg
Pohlad z juhowuchoda
wysokosć 462 m
kraj Sakska, Němska
masiw Łužiske hory
kamjenizna granodiorit
Vogelberg na karće Sakskeje
Vogelberg na karće Sakskeje
DEC
Wobdźěłać
p  d  w
51.07596111111114.314930555556

Vogelberg je 462 m[1] wysoka hora w gmejnje Wołbramecy (gmejnski dźěl Rynar) w sakskej Hornjej Łužicy.

Hora leži w sakskim dźělu Łužiskich horow a jich mesogeochorje Sewjerne hornjołužiske hory.[2] Na zapadźe na Vogelberg nawjazuje Sokolnik (586 m) a na sewjerozapadźe Lipowa hora (459 m). Geologisku podłohu twori w zapadnym dźělu hybridny dwubłyšćinkaty granodiorit a we wuchodnym dźělu potom srjedźozornity łužiski granodiorit.[3] Přewažowacy typ pódy je podzolna bruna póda a mało tež wustupuje glej hač koluvisol.[4] Na juhu hač sewjerowuchodźe pod horu ćeče Wjazońca. Cyła hora tak słuša k přitočnišću Łobja a Sewjerneho morja. Najwjetši dźěl hory pokrywa jehlinowy lěs a na wuchodnej skłoninje namaka so wjes Rynar. Vogelberg leži w krajinoškitnej kónčinje Hornjołužiske hory a lěsnej kónčinje Hohwald.

Přez skłoniny wjedu wjacore pućowanske šćežki. Čerwjena šćežka wjedźe wot Rynara na Sokolnik (586 m), žołta z Wołbramec do Wjazońcy, zelena smužka z Mnišonca (448 m) do Wjazońcy a zeleny dypk je šćežka wokoło Sokolnika.[5]

  1. Digitale Topographische Karte Sachsen 1 : 10 000 (němsce) Staatsbetrieb Geobasisinformation und Vermessung Sachsen. Wotwołane dnja 2. septembra 2025.
  2. FDZ Naturräume in Sachsen (němsce) IÖR-Forschungsdatenzentrum. Wotwołane dnja 2. septembra 2025.
  3. Geologische Karte Sachsen 1 : 50 000 (němsce) Staatsbetrieb Geobasisinformation und Vermessung Sachsen. Wotwołane dnja 2. septembra 2025.
  4. Bodenkarte Sachsen 1 : 50 000 (němsce) Staatsbetrieb Geobasisinformation und Vermessung Sachsen. Wotwołane dnja 2. septembra 2025.
  5. Mapy.com: turistická mapa. Mapy.com. Wotwołane dnja 2. septembra 2025.
  • Theodor Schütze: Um Bautzen und Schirgiswalde (= Werte der deutschen Heimat. Zwjazk 12). 1. nakład. Akademie Verlag, Berlin 1967.
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije