Sowjetski zwjazk: Rozdźěl mjez wersijomaj
Keine Bearbeitungszusammenfassung |
S dodawk |
||
Rjadka 4: | Rjadka 4: | ||
|chorhoj=Flag of the Soviet Union.svg |
|chorhoj=Flag of the Soviet Union.svg |
||
|wobstaće=1922–1991 |
|wobstaće=1922–1991 |
||
|hamtska rěč = [[rušćina]] |
|hamtska rěč = [[rušćina]] <small>(w kóždej sowjetskej republice přidatnje narodna rěč)</small> |
||
|hłowne město = [[Moskwa]] |
|hłowne město = [[Moskwa]] |
||
|forma knježerstwa = |
|forma knježerstwa = |
||
|hłowa stata = |
|hłowa stata = |
||
|šef knježerstwa = |
|šef knježerstwa = |
||
|přestrjeń = 22 402 223 |
|přestrjeń = 22 402 223 km² |
||
|wobydlerstwo = 290 100 023 (1991) |
|wobydlerstwo = 290 100 023 (1991) |
||
|hustosć wobydlerstwa = 13 wobydlerjow/km² |
|hustosć wobydlerstwa = 13 wobydlerjow/km² |
||
|měna = |
|měna = rubl |
||
|nastaće = |
|nastaće = 30. decembra 1922 |
||
|hymna = |
|hymna = |
||
|časowe pasmo = |
|časowe pasmo = |
||
|TLD = |
|TLD = .su |
||
|telefon = |
|telefon = |
||
|oficialne websydło (hižo nje: strona w interneće) = |
|||
|mapa = Union of Soviet Socialist Republics (orthographic projection).svg |
|mapa = Union of Soviet Socialist Republics (orthographic projection).svg |
||
|wopis mapy=Sowjetski zwjazk na karće [[Zemja|Zemje]] |
|wopis mapy=Sowjetski zwjazk na karće [[Zemja|Zemje]] |
||
|komentar = |
|komentar = |
||
}} |
}} |
||
'''Sowjetski zwjazk''' (tež '''Sowjetska''', {{wrěči|ru| |
'''Sowjetski zwjazk''' (tež '''Sowjetska''', {{wrěči|ru|Союз Советских Социалистических Республик}}/''Sojus Sowjetskich Socialističeskich Republik'', {{audio|Ru-CCCP.ogg|wurjekowanje}}) běše centralistiski jednostronowy stat we [[Wuchodna Europa|wuchodnej Europje]] a sewjernej [[Azija|Aziji]] pod knjejstwom [[Komunistiska strona Sowjetskeho zwjazka|Komunistiskeje strony Sowjetskeho zwjazka]] (KSSZ). |
||
Wón załoži so [[30. decembra]] [[1922]] wot [[bolšewiki|bolšewikow]] wokoło [[Wladimir Iljič Lenin|Wladimira Iljiča Lenina]] ze [[Sowjetska Ruska|Sowjetskeje Ruskeje]], [[Ukrainska SSR|Ukrainskeje SSR]], [[Běłoruska SSR|Běłoruskeje SSR]] a [[Transkawkaska SSR|Transkawkaskeje SSR]] a wobsteješe hač do decembra 1991. Hłowny naslědnik Sowjetskeho zwjazka je [[Zjednoćenstwo njewotwisnych statow]]. K dźensa njewotwisnym bywšim sowjetskim republikam słušeja nimo [[Ruska|Ruskeje]], [[Ukraina|Ukrainy]] a [[Běłoruska|Běłoruskeje]] tež [[Estiska]], [[Letiska]] a [[Litawska]], [[Moldawska]], [[Georgiska]], [[Armenska]] a [[Azerbajdźan]] kaž tež [[Kazachstan]], [[Uzbekistan]], [[Turkmenistan]], [[Tadźikistan]] a [[Kirgiska]]. |
|||
Jako jedna z dobyćerskich mocow [[Druha swětowa wójna|Druheje swětoweje wójny]], w kotrejž zhubi 27 milionow sowjetskich staćanow swoje žiwjenje, běše Sowjetski zwjazk jedyn z pjeć stajnych čłonow rady bjezstrašnosće [[Zjednoćene narody|Zjednoćenych narodow]] (UNO). W [[Zymna wójna|Zymnej wójnje]] běše wón nimo [[Zjednoćene staty Ameriki|Zjednoćenych statow]] jedna z dweju supermocow. |
|||
Po poražce [[Němska|Němskeje]] w Druhej swětowej wójnje bě Sowjetski zwjazk jedna ze štyrjoch wobsadźenskich mocow a wukonješe kontrolu nad Sowjetskim wobsadźenskim pasmom, pozdźišej [[Němska demokratiska republika|NDR]]. |
|||
== Wotkaz == |
== Wotkaz == |
||
{{ |
{{commonscat|Soviet Union|Sowjetski zwjazk}} |
||
[[Kategorija:Historiski stat w Europje]] |
[[Kategorija:Historiski stat w Europje]] |
||
[[Kategorija:Historiski stat w Aziji]] |
[[Kategorija:Historiski stat w Aziji]] |
||
[[Kategorija:Sowjetski zwjazk]] |
[[Kategorija:Sowjetski zwjazk]] |
||
[[Kategorija:Załožene 1922]] |
|||
[[Kategorija:Rozpušćene 1991]] |
Aktualna wersija wot 31. awgusta 2022, 18:02
1922–1991 | |
zakładne daty: | |
stolica | Moskwa |
přestrjeń | 22 402 223 km² |
wobydlerstwo | 290 100 023 (1991) |
hustosć | 13 wobydlerjow/km² |
měna | rubl |
hamtska rěč | rušćina (w kóždej sowjetskej republice přidatnje narodna rěč) |
nastaće | 30. decembra 1922 |
Top Level Domain | .su |
Połoženje na zemi | |
Sowjetski zwjazk na karće Zemje | |
Sowjetski zwjazk (tež Sowjetska, rusce Союз Советских Социалистических Республик/Sojus Sowjetskich Socialističeskich Republik, wurjekowanje ? / i) běše centralistiski jednostronowy stat we wuchodnej Europje a sewjernej Aziji pod knjejstwom Komunistiskeje strony Sowjetskeho zwjazka (KSSZ).
Wón załoži so 30. decembra 1922 wot bolšewikow wokoło Wladimira Iljiča Lenina ze Sowjetskeje Ruskeje, Ukrainskeje SSR, Běłoruskeje SSR a Transkawkaskeje SSR a wobsteješe hač do decembra 1991. Hłowny naslědnik Sowjetskeho zwjazka je Zjednoćenstwo njewotwisnych statow. K dźensa njewotwisnym bywšim sowjetskim republikam słušeja nimo Ruskeje, Ukrainy a Běłoruskeje tež Estiska, Letiska a Litawska, Moldawska, Georgiska, Armenska a Azerbajdźan kaž tež Kazachstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Tadźikistan a Kirgiska.
Jako jedna z dobyćerskich mocow Druheje swětoweje wójny, w kotrejž zhubi 27 milionow sowjetskich staćanow swoje žiwjenje, běše Sowjetski zwjazk jedyn z pjeć stajnych čłonow rady bjezstrašnosće Zjednoćenych narodow (UNO). W Zymnej wójnje běše wón nimo Zjednoćenych statow jedna z dweju supermocow.
Po poražce Němskeje w Druhej swětowej wójnje bě Sowjetski zwjazk jedna ze štyrjoch wobsadźenskich mocow a wukonješe kontrolu nad Sowjetskim wobsadźenskim pasmom, pozdźišej NDR.