Jan Awgust Měrćink: Rozdźěl mjez wersijomaj

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
Mikławš (diskusija | přinoški)
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
Rjadka 3: Rjadka 3:
== Žiwjenje ==
== Žiwjenje ==
[[Dataja:Matthäus-Lange-Straße 1-Zinzendorfplatz 5 Kleinwelka.JPG|mini|Bratrowski dom w Małym Wjelkowje, hdźež přebywaše Měrćink jako młody muž]]
[[Dataja:Matthäus-Lange-Straße 1-Zinzendorfplatz 5 Kleinwelka.JPG|mini|Bratrowski dom w Małym Wjelkowje, hdźež přebywaše Měrćink jako młody muž]]
Narodźi so jako syn chěžkarja a ćěsle w ewangelskej wosadnej wsy Hrodźišću pola [[Wóspork]]a a přebywaše młodźinske lěta wot 1832 w Małym Wjelkowje pola [[Budyšin]]a, hdźež nawukny šewcowstwo. Po přiwzaću do tamnišeje Ochranowskeje bratrowskeje wosady a přihotowanju w [[Ochranow]]je a Małym Wjelkowje poda so 27-lětny jako misionar na puć, najprjedy na kupu [[Labrador]], hdźež mějachu Ochranowčenjo misionarsku staciju ''Okak''.
Měrćink narodźi so jako syn chěžkarja a ćěsle w ewangelskej wosadnej wsy Hrodźišću pola [[Wóspork]]a a přebywaše młodźinske lěta wot 1832 w Małym Wjelkowje pola [[Budyšin]]a, hdźež nawukny šewcowstwo. Wón přiwza so do tamnišeje Ochranowskeje bratrowskeje jednoty a powoła so na misionstwo. Po přihoće w [[Ochranow]]je a Małym Wjelkowje poda so 27-lětny jako misionar na kupu [[Labrador]] na puć, hdźež mějachu Ochranowčenjo misionarsku staciju ''Okak''.


W Okaku wučeše Měrćink dźěćom čitanje a pisanje, ale tež geografiju a hudźbu. Sam nawukny tamnišu inuitsku rěč [[Inuktitut]], w kotrejž tež prědowaše. Po pjećlětnej słužbje na Labradorje wróći so prěni raz na dowol k swójbje do Hrodźišća. Tam dósta naprašowanje za nowu misiju, tónraz jako tołmačer britiskeje ekspedicije do [[Arktika|Arktiki]], kotraž měješe zhubjenu Franklinowu ekspediciju namakać. Dožiwjenja na tutej štyrilětnej jězbje (1850–54) z płachtakom ''HMS Investigator'', na kotrejž namakachu [[Sewjerozapadna pasaža|Sewjerozapadnu pasažu]] mjez [[Atlantik]]om a [[Pacifik]]om, wozjewi w pućowanskim dźeniku, kotryž słuša hač do dźensnišeho k standardnym twórbam němskeho polarneho slědźenja. Listy ze sewjerneho lodoweho morja wozjewichu so tež 1850 w [[Zernička (časopis)|Zerničce]] a 1853 w [[Tydźenska Nowina|Tydźenskej Nowinje]].
W Okaku wučeše Měrćink dźěćom čitanje a pisanje kaž tež geografiju a hudźbu. Sam nawukny tamnišu inuitsku rěč [[Inuktitut]], w kotrejž tež prědowaše. Po pjećlětnej słužbje na Labradorje wróći so prěni raz na dowol k swójbje do Hrodźišća. Tam dósta naprašowanje za nowu misiju, tónraz jako tołmačer britiskeje ekspedicije do [[Arktika|Arktiki]], kotraž měješe zhubjenu Franklinowu ekspediciju namakać. Dožiwjenja na tutej štyrilětnej jězbje (1850–54) z płachtakom ''HMS Investigator'', na kotrejž namakachu [[Sewjerozapadna pasaža|Sewjerozapadnu pasažu]] mjez [[Atlantik]]om a [[Pacifik]]om, wozjewi w pućowanskim dźeniku, kotryž słuša hač do dźensnišeho k standardnym twórbam němskeho polarneho slědźenja. Listy ze sewjerneho lodoweho morja wozjewichu so tež 1850 w [[Zernička (časopis)|Zerničce]] a 1853 w [[Tydźenska Nowina|Tydźenskej Nowinje]].


Dwě lěće po wróćbje z Arktiki wopušći Měrćink znowa Łužicu, po tym zo bě so krótko do toho woženił a poda so do [[Južna Afrika|Južneje Afriki]], hdźež staraše so na Ochranowskimaj stacijomaj ''Elim'' a ''Genadental'' za dwanaće lět wo wikowanje.
Dwě lěće po wróćbje z Arktiki wopušći Měrćink znowa Łužicu, po tym zo bě so krótko do toho woženił a poda so do [[Južna Afrika|Južneje Afriki]]. Tam staraše so na Ochranowskimaj stacijomaj ''Elim'' a ''Genadental'' za dwanaće lět přewažnje wo wikowanje.


[[Dataja:Jan Awgust Měrćink Row.jpg|mini|Měrćinkowy row na Małowjelkowskim pohrjebnišću bratrowskeje wosady]]
[[Dataja:Jan Awgust Měrćink Row.jpg|mini|Měrćinkowy row na Małowjelkowskim pohrjebnišću bratrowskeje jednoty]]
Wot šěsć w Južnej Africe narodźenych dźěći Měrćinkec mandźelskeju přežiwištej jeničce dwě dźowce. Znajmjeńša wot dźowki Anny Heleny (1862–64)<ref>[http://www.eggsa.org/library/main.php?g2_itemId=25998 Narowny kamjeń Anny Heleny Měrćinkec w Genadentalu]</ref> a synka Hermanna Augusta (1865–67)<ref>[http://www.eggsa.org/library/main.php?g2_itemId=26001 Narowny kamjeń Hermanna Augusta Měrćinka w Genadentalu]</ref> stej so narownej kamjenjej na pohrjebnišću w Genadentalu wobchowałoj. Najstarša dźowka bu, kaž bě to z wašnjom pola Ochranowčanow, hižo w šulskej starobje na wustaw do Małeho Wjelkowa pósłana. W lěće 1869 wopušći Měrćink z mandźelskej a druhej dźowku Južnu Afriku a nawróći so runje tak do Małeho Wjelkowa, hdźež mandźelska hižo po někotrych měsacach zemrě.
Wot šěsć w Južnej Africe narodźenych dźěći Měrćinkec mandźelskeju přežiwištej jeničce dwě dźowce. Znajmjeńša wot dźowki Anny Heleny (1862–64)<ref>[http://www.eggsa.org/library/main.php?g2_itemId=25998 Narowny kamjeń Anny Heleny Měrćinkec w Genadentalu]</ref> a synka Hermanna Augusta (1865–67)<ref>[http://www.eggsa.org/library/main.php?g2_itemId=26001 Narowny kamjeń Hermanna Augusta Měrćinka w Genadentalu]</ref> stej so narownej kamjenjej na pohrjebnišću w Genadentalu wobchowałoj. Najstarša dźowka bu, kaž bě to z wašnjom pola Ochranowčanow, hižo w šulskej starobje na wustaw do Małeho Wjelkowa pósłana. W lěće 1869 wopušći Měrćink z mandźelskej a druhej dźowku Južnu Afriku a nawróći so tohorunja do Małeho Wjelkowa, hdźež mandźelska hižo po někotrych měsacach zemrě.


Jan Awgust Měrćink sam zemrě njejapcy dnja 30. měrca 1875 w starobje jenož 58 lět a bu na pohrjebnišću bratrowskeje wosady pochowany. Tež jeho narowny kamjeń je so hač do dźensnišeho wobchował a bu w lěće 2005 saněrowany. Měrćinkowi potomnicy bydla po cyłym swěće, na přikład w [[Kanada|Kanadźe]], [[Zjednoćene staty Ameriki|Zjednoćenych statach]], [[Surinam]]je kaž tež w Němskej.
Jan Awgust Měrćink sam zemrě njejapcy dnja 30. měrca 1875 w starobje jenož 58 lět a bu na pohrjebnišću bratrowskeje jednoty pochowany. Tež jeho narowny kamjeń je so hač do dźensnišeho wobchował a bu w lěće 2005 saněrowany. Měrćinkowi potomnicy bydla po cyłym swěće, na přikład w [[Kanada|Kanadźe]], [[Zjednoćene staty Ameriki|Zjednoćenych statach]], [[Surinam]]je kaž tež w Němskej.


== Literatura ==
== Literatura ==

Wersija wot 26. apryla 2017, 17:54

Jan Awgust Měrćink (němsce Johann August Miertsching; * 21. awgusta 1817 w Hrodźišću, † 30. měrca 1875 w Małym Wjelkowje) bě serbski misionar, etnograf a tołmačer.

Žiwjenje

Bratrowski dom w Małym Wjelkowje, hdźež přebywaše Měrćink jako młody muž

Měrćink narodźi so jako syn chěžkarja a ćěsle w ewangelskej wosadnej wsy Hrodźišću pola Wósporka a přebywaše młodźinske lěta wot 1832 w Małym Wjelkowje pola Budyšina, hdźež nawukny šewcowstwo. Wón přiwza so do tamnišeje Ochranowskeje bratrowskeje jednoty a powoła so na misionstwo. Po přihoće w Ochranowje a Małym Wjelkowje poda so 27-lětny jako misionar na kupu Labrador na puć, hdźež mějachu Ochranowčenjo misionarsku staciju Okak.

W Okaku wučeše Měrćink dźěćom čitanje a pisanje kaž tež geografiju a hudźbu. Sam nawukny tamnišu inuitsku rěč Inuktitut, w kotrejž tež prědowaše. Po pjećlětnej słužbje na Labradorje wróći so prěni raz na dowol k swójbje do Hrodźišća. Tam dósta naprašowanje za nowu misiju, tónraz jako tołmačer britiskeje ekspedicije do Arktiki, kotraž měješe zhubjenu Franklinowu ekspediciju namakać. Dožiwjenja na tutej štyrilětnej jězbje (1850–54) z płachtakom HMS Investigator, na kotrejž namakachu Sewjerozapadnu pasažu mjez Atlantikom a Pacifikom, wozjewi w pućowanskim dźeniku, kotryž słuša hač do dźensnišeho k standardnym twórbam němskeho polarneho slědźenja. Listy ze sewjerneho lodoweho morja wozjewichu so tež 1850 w Zerničce a 1853 w Tydźenskej Nowinje.

Dwě lěće po wróćbje z Arktiki wopušći Měrćink znowa Łužicu, po tym zo bě so krótko do toho woženił a poda so do Južneje Afriki. Tam staraše so na Ochranowskimaj stacijomaj Elim a Genadental za dwanaće lět přewažnje wo wikowanje.

Měrćinkowy row na Małowjelkowskim pohrjebnišću bratrowskeje jednoty

Wot šěsć w Južnej Africe narodźenych dźěći Měrćinkec mandźelskeju přežiwištej jeničce dwě dźowce. Znajmjeńša wot dźowki Anny Heleny (1862–64)[1] a synka Hermanna Augusta (1865–67)[2] stej so narownej kamjenjej na pohrjebnišću w Genadentalu wobchowałoj. Najstarša dźowka bu, kaž bě to z wašnjom pola Ochranowčanow, hižo w šulskej starobje na wustaw do Małeho Wjelkowa pósłana. W lěće 1869 wopušći Měrćink z mandźelskej a druhej dźowku Južnu Afriku a nawróći so tohorunja do Małeho Wjelkowa, hdźež mandźelska hižo po někotrych měsacach zemrě.

Jan Awgust Měrćink sam zemrě njejapcy dnja 30. měrca 1875 w starobje jenož 58 lět a bu na pohrjebnišću bratrowskeje jednoty pochowany. Tež jeho narowny kamjeń je so hač do dźensnišeho wobchował a bu w lěće 2005 saněrowany. Měrćinkowi potomnicy bydla po cyłym swěće, na přikład w Kanadźe, Zjednoćenych statach, Surinamje kaž tež w Němskej.

Literatura

  • Johann August Miertsching: Reise-Tagebuch des Missionars Johann August Miertsching, welcher als Dolmetscher die Nordpol-Expedition zur Aufsuchung Sir John Franklins auf dem Schiffe Investigator begleitete. Gnadau, Verlag der Universitäts-Buchhandlung, Leipzig 1855 a 1856.
  • Jurij Młynk: Jan Awgust Měrćink z Hrodźišća w zymje Labradora l. 1846. W Protyce 1968, str. 99–102.

Žórła

  • Jurij Młynk: Měrćink, Jan Awgust. W: Jan Šołta, Pětr Kunze, Franc Šěn (wud.): Nowy biografiski słownik k stawiznam a kulturje Serbow. Ludowe nakładnistwo Domowina, Budyšin 1984, str. 371
  1. Narowny kamjeń Anny Heleny Měrćinkec w Genadentalu
  2. Narowny kamjeń Hermanna Augusta Měrćinka w Genadentalu

Wotkaz

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije