Jurij Kral: Rozdźěl mjez wersijomaj

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
Alojs (diskusija | přinoški)
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
Alojs (diskusija | přinoški)
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
Rjadka 41: Rjadka 41:
*[[Rudolf Jenč|Jenč, Rudolf]]: Stote narodniny serbskeho rěčnicarja. [[Rozhlad]] 14 (1964), 5, str. 142-145
*[[Rudolf Jenč|Jenč, Rudolf]]: Stote narodniny serbskeho rěčnicarja. [[Rozhlad]] 14 (1964), 5, str. 142-145
*Petr, J: Jazyková teorie a praxe v pažské Serbowce. Studia Slavica Pragensia, Praha 1973, str. 55-74
*Petr, J: Jazyková teorie a praxe v pažské Serbowce. Studia Slavica Pragensia, Praha 1973, str. 55-74

[[Kategorija:Serb|Kral, Jurij]]
[[Kategorija:Filolog|Kral, Jurij]]
[[Kategorija:Duchowny|Kral, Jurij]]
[[Kategorija:Rodź. 1864|Kral, Jurij]]
[[Kategorija:Zemr. 1945|Kral, Jurij]]
[[Kategorija:Radwor|Kral, Jurij]]
[[Kategorija:Worklecy|Kral, Jurij]]

Wersija wot 9. julija 2009, 10:13

Jurij Kral
datum narodźenja: 16. apryla 1864
městno narodźenja: Radwor
datum zemrěća: 27. nowembra 1945
městno zemrěća: Worklecy
Wobdźěłać
p  d  w

Jurij Kral (* 16. apryla 1864 w Radworju; † 27. nowembra 1945 we Worklecach ) bě serbski farar, słownikar a gramatikar.


Žiwjenje

Jurij Kral)

Jurij Kral bě najstarši syn Radworskeho wučerja Jakuba Krala. Jeho bratr bě Franc Kral-Rachlowc. Jako dźesaćlětny zastupi Jurij 1874 do tachantskeje šule w Budyšinje. Wot 1879 do 1889 bě chowanc Serbskeho seminara w Praze.

Pod nawodom wuběrneho serbšćinarja a staršeho Serbowki Jurija Libša wudospołnjowachu so wón a druzy serbscy Prascy studenća w serbšćinje. Na jeho nastork napisa wón gramatiku hornjoserbšćiny po čěskej předłoze Vymazala a po Jordanowej gramatice. Gramatika z mjenom „Grammatik der wendischen Sprache in der Oberlausitz“ wuńdźe w lěće 1895, jeje druhi nakład ćišćeše so 1919 a třeći 1925. Gramatika bě hač do prěnich lět po druhej swětowej wójnje normatiwna, doniž Wowčerkowa „Kurzgefaßte obersorbische Grammatik“ 1951 na jeje městno njestupi.

W lěće 1889 bu Kral na měšnika wuswjećeny a za kapłana při Dwórskej cyrkwi w Drježdźanach postajeny. Do Maćicy zastupi Jurij Kral dwě lěće pozdźišo 1891. Wot 1896 do 1922 bě farar w Dubinje, w dźensnišim měšćanskim dźělu Freitala. Po tym přesydli so do Drježdźan-Friedrichstadta, hdźež bě farar při Michałskej cyrkwi. W samsnym lěće bu za konsistorialneho radźićela (biskopske cyrkwinske sudnistwo) pomjenowany.

Jurija Kralowe druhe wulke rěčespytne dźěło, z kotrymž je sej w Serbach mjeno činił, je „Serbsko-němski słownik hornjołužiskeje rěče“, kotrehož prěni dźěl, pismiki A do P, w lěće 1927 wuńdźe. Dowušoł je słownik 1931, lěto do Kraloweho wuměnka. Słownik je drje wobšěrniši hač Pfuhlowy, ale wopřija za to wjele indiwidualnje wutworjenych słowow, kiž so njejsu ženje w ludźe přimnyli a tohorunja tójšto hubjenych a zdźěla samo wopačnych twórbow. Słownik tuž njeje žiwu serbšćinu wotbłyšćował.

Za swojej wědomostnej dźěle bu pomjenowany za čestneho sobustawa akademijow w Praze a Sofiji.

Po tym, zo bě w Drježdźanskej bombowej nocy dnja 13. februara 1945 bydlenje a zamóženje zhubił, zemrě njecyłe lěto pozdźišo 27. nowembra 1945 we Worklečan chorowni. W ródnej wsy leži pochowany.


Knižne wozjewjenja

  • Kurzgefaßte obersorbische Grammatik (Budyšin 1895, 1919, 1925)
  • Serbsko-němski słownik hornjołužiskeje rěče (Budyšin 1927-1931)


Literatura a žórła

  • Serbin, Jan: Farar Jurij Kral-šěsćdźesaćlětnik. Serbske Nowiny 1924, čo. 91
  • Farar kons. rada Jurij Kral 40 lět měšnik. Krajan 1931, str. 40 a d.
  • Šołta, Jurij: Serbski słownikar a rěčnicar. Nowa Doba 1949, čo. 44
  • Krječmar, Mikławš: Jurij Kral. Lužickoserbský jazykozpytec 1864-1945. Slavia 20 (1950-1951), str. 364-367
  • Jenč, Rudolf: Stote narodniny serbskeho rěčnicarja. Rozhlad 14 (1964), 5, str. 142-145
  • Petr, J: Jazyková teorie a praxe v pažské Serbowce. Studia Slavica Pragensia, Praha 1973, str. 55-74
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije