Francošćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Français
Francošćina
kraje Francoska, Kanada, Belgiska, Šwicarska,
Luxemburgska, Kanalne kupy a 50 dalšich krajow
(wosebje Afrika, Oceanija, Antile)
rěčnicy trochowane 290 milionow
(wot toho 74 milionow maćernorěčnikow)
znamjenja a klasifikacija
klasifikacija Indoeuropske rěče
Italiske rěče
Romaniske rěče
Francošćina
družina pisma łaćonski alfabet
rěčne kody
ISO 639-1:

fr

ISO 639-2: (B) fre (T) fra
ISO 639-3 (SIL):

fra

karće
Francoskorěčny swět

██ maćeršćina

██ hamtska rěč

██ pódlanska rěč abo njeoficielna rěč

██ francoskorěčne mjeńšiny

Rěčne znajomosće francošćiny w čłonskich statach Europskeje Unije
wikipedija
Wobdźěłać
p  d  w

Francošćina (francosce français, la langue française) je romaniska rěč, kotraž rěči so wot něhdźe 128 milionow ludźi jako prěnja rěč. Francošćina je jedna ze 24 oficialnych rěčow Europskeje unije a nimo toho pódla jendźelšćiny a němčiny tež dźěłowa rěč unije.

Francoske dialekty (žołtojte a zelene barbowe nuansy) a druhe rěčne skupiny we Francoskej

Wurjekowanje[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Konsonanty[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

  Bilabialne Labiodentalne Labial-palatalne Labial-welarne Alweolarne Postalweolarne Palatalne Welarne Uwularne
Ploziw p  b       t  d     k  g
Nazal m       n   ɲ ¹ ŋ ²
Frikatiw   f  v     s  z ʃ  ʒ     ʁ ³
Aproksimant     ɥ 4 w 4 l   j 4  

¹ W nětčišim wurjekowanju zbližuje so fonem /ɲ/ [nj].
² Fonem /ŋ/ je nastał před poměrnje krótkim časom, přez wupožčowanje słowow jendźelskeho pochada. Wón so druhdy jako /ɲ/ wurjekuje.
³ Wotwisnje wot rěčnika móže so [ʁ] narunować přez [ʀ] abo [r]. Tajke zwuki su alofony.
4 /ɥ/, /w/ a /j/ woprawdźe njejsu konsontanty; wone su aproksimanty (tež połkonsonanty abo połwokaly).

Wokale[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Francoske wokale

Francošćina wobsahuje tři abo štyri nazalne wokale, po dialektach.

  Prědni Centralny Zadni
Wuski i    y   u
Srjedźowuski e    ø   o
    ə ¹  
Srjedźowuski ɛ ɛ:²  ɛ̃    œ  œ̃ ¹   ɔ  ɔ̃
Šěroki a   ɑ ³  ɑ̃

¹ Při nětčišim wurjekowanju regionalnych wariantach francošćiny, /ə/ přibližuje k /ø/, a /œ̃/ přibližuje al /ɛ̃/.

² Rozeznawanje mjez /ɛ/ a /ɛ:/, kaž w słowomaj mettre (meti) kaj maître (šef) so we Francoskej zhubi, ale wjace eksistuje w Kanadźe. We Francoskej, rozeznawanje nastupa traće, ale w Kanadźe je jara rozdźěl kajkosće.

³ W někotrych regionach Francoskeje je /ɑ/ zhubił a so přez /a/ narunał.

Gramatika[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Nomina[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

Francošćina ma dwaj genusaj a dwaj numerusaj, ale hižo nima pady, z wuwzaćom pronomenow.

Werb[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]

We francošćinje su konjugacije. Werby wariěruja po gramatiskej wosobje, modusu a času. Su tři skupiny werbow (a dwaj pomocnej werbaj).

Na přikład: werby kotrež konjuguja w indikatiwje prezenca.

parler (rěčeć), prěnja skupina
Wosoba Werb Přełožk
je parle (ja) rěčam
tu parles (ty) rěčeš
il, elle, on parle wón, wona, oni (wono) rěča
nous parlons (my) rěčamy
vous parlez (wy) rěčeće
ils, elles parlent (woni, wone) rěčeja
finir (kónčić), druha skupina
Wosoba Werb Přełožk
je finis (ja) kónču
tu finis (ty) kónčiš
il, elle, on finit wón, wona, so (wono) kónči
nous finissons (my) kónčimy
vous finissez (wy) kónčiće
ils, elles finissent (wone, woni) kónča
prendre (wzać), třeća skupina
Wosoba Werb Přełožk
je prends (ja) wozmu
tu prends (ty) wozmješ
il, elle, on prend wón, wona, so (wono) wozmje
nous prenons (my) wozmjemy
vous prenez (wy) wozmjeće
ils, elles prennent (wone, woni) wozmja
être (być), pomocny werb
Wosoba Werb Přełožk
je suis sym
tu es sy
il, elle, on est je
nous sommes smy
vous êtes sće
ils, elles sont su
Wikisłownik
Wikisłownik


Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije